1 Pozadina razvoja tehnologije bojenja pjenom i završne obrade
Proces završne obrade pjenom je vrsta tehnologije bojenja i završne obrade sa malim unosom tekućine i velikom uštedom energije, koja se naglo razvila u inostranstvu krajem 1970-ih zbog utjecaja energetske krize. Osamdesetih godina Kina je pokrenula val istraživanja i razvoja na njoj, a njena srodna tehnološka dostignuća su sukcesivno primjenjivala mnoga domaća poduzeća za štampanje i bojenje. Proizvedeno je i prerađeno gotovo milijardu metara raznih tkanina, a proizvodi su nakon provjere kvaliteta plasirani na domaće i strano tržište. Međutim, zbog ograničenja kao što su stanje opreme i tehnološki nivo u to vrijeme, ova tehnologija nije mogla postići održivi razvoj i dalju promociju i primjenu. Poslednjih godina, sa intenziviranjem nestašice energije i ekoloških problema, svest ljudi o zaštiti životne sredine postepeno se povećava. U okviru promocije nacionalnih politika kao što su očuvanje energije, smanjenje potrošnje i smanjenje emisija, poziv na čistu proizvodnju je sve veći. Osim toga, nagli porast troškova sirovina i sve žešća globalna konkurencija zahtijevaju od ljudi da poboljšaju i inoviraju tehnologije obrade kako bi smanjili troškove i osvojili tržište. Međutim, mora se naglasiti da, uz smanjenje potrošnje energije i poboljšanje efikasnosti, uticaj na životnu sredinu mora biti efektivno smanjen. Tehnologija prerade pjene se pokazala kao metoda koja pogoduje postizanju gore navedenih ciljeva, a primijenjena je u mnogim poljima industrije tiska i bojenja, postižući isti učinak kao konvencionalni proces bojenja i dorade, pa čak i nadmašujući konvencionalni proces u neke aspekte. Stoga će proces bojenja pjenom i završne obrade, kao nova vrsta tehnologije obrade koja štedi energiju i vodu, biti ponovno cijenjena i favorizirana od strane ljudi.
2 Princip bojenja pjenom i tehnologije završne obrade
Takozvana pjenasta završna obrada je korištenje što više zraka za zamjenu vode potrebne za pripremu završnog rješenja. Kroz zrak će se koncentrirana otopina ili suspenzija završnog sredstva u vodi ili drugim otopinama ekspandirati u pjenu, a zatim će pjena biti prisiljena da difundira na površinu obrađene tkanine i prodre u unutrašnjost tkanine, tako da kako bi se osigurala ujednačena distribucija hemikalija pod uslovom minimalne količine vlage. Suština prerade pjene je korištenje zraka za zamjenu dijela vode, te pretvaranje radnog fluida završnog sredstva, boje ili boje u pjenu s određenim omjerom pjene, tako da može stabilno doći do površine tkanine unutar poluživota. Pod uticajem sistemskog pritiska uređaja za nanošenje pene, kapilarnog efekta tkanine i sposobnosti vlaženja pene, tečnost se može brzo razbiti i isprazniti i ravnomerno naneti na tkaninu.
U procesu obrade pjene, dio vode u radnom fluidu zamjenjuje se zrakom. Što je veći stepen supstitucije, to se manje vode troši i više energije se štedi. Prerada pjene može uštedjeti potrošnju vode i energije potrebnu za sušenje vlage sadržane u tkanini, te donekle poboljšati kvalitetu obrađenih proizvoda, poboljšati efikasnost proizvodnje, smanjiti ispuštanje otpadnih voda, smanjiti migraciju boja i kemikalija, efikasnije koristiti kemikalije i boje u radnom fluidu, smanjuju potrošnju hemikalija i kontrolišu prodiranje boja i hemikalija u vlakna ili tkanine.
Proces bojenja pjenom i završne obrade spada u tehnologiju obrade niske količine tekućine. Najveća razlika od metode potapanja je u tome što sistem za bojenje i završnu obradu pjenom može kontrolirati udaljenost prodiranja radnog fluida u obrađenu tkaninu. Može ili zadržati radni fluid samo na površini tkanine ili omogućiti radnom fluidu da prodre u tkaninu. Stoga se primjenom sistema bojenja pjenom i završne obrade može vršiti različita obrada na obje strane tkanine, kao što je obrada tzv. obrada jednostrane vodootporne i otporne na vatru. Može se izvesti čak i dvostruka obrada i jednostruko usisavanje, što znači da su obje strane vodootporne, a tkanina upija vodu u sredini. Također je moguće bojenje u različite boje s obje strane tkanine, što se ne može postići metodom potapanja. Ali to je potpuno drugačije od završne obrade premaza. Zbog zahtjeva metode obrade, završni premaz obično samo formira film određene debljine na površini tkanine, raspoređen između strukture tkanine, i ima malu mogućnost prodiranja u vlakna. Stoga su otpornost na pranje i osjećaj na rukama relativno loši. Tokom bojenja pjenom i završne obrade, u radnu tekućinu treba dodati samo sredstvo za pjenjenje i sredstvo za stabilizaciju pjene, koje se ne razlikuje od radnog fluida metode potapanja. Stoga, kada se nanese na tkaninu, pjena može brzo prodrijeti u vlakno nakon lomljenja, tako da su otpornost na pranje i osjećaj pri ruci obrađene tkanine dobri.
3 Primjena tehnologije bojenja pjenom i završne obrade
Tehnologija bojenja pjenom i završne obrade postigla je dobre rezultate u razvijenim zemljama u Europi i Sjedinjenim Državama, a također dobija sve više pažnje u Kini. Na primjer, primjenjuje se za dimenzioniranje, mercerizaciju i izbjeljivanje predtretmana tekstila, a neki ljudi pokušavaju koristiti metodu obrade pjenom za izbjeljivanje i ribanje pamučnih tkanina i tkanina od poliesterskog pamuka i postižu dobre rezultate; Osim toga, postignuti su zadovoljavajući rezultati u oblastima kao što su bojenje boja, štampanje boja i reaktivno bojenje bojama. Jednostrano obojene tkanine privukle su pažnju svojim jedinstvenim stilom; Ostali aspekti uključuju završnu obradu protiv bora, vodoodbojnost i ulje, hidrofilnu, meku, otpornu na vatru, otpornu na skupljanje, antibakterijsku, anti ultraljubičastu završnu obradu, itd. Upotreba pjenaste tehnologije u ovim završnim obradama može postići dobre rezultate. Također može izvršiti završnu obradu pjenom na jednoj strani tekstila, ili ispuniti zahtjeve različitih funkcija na obje strane tekstila, i istovremeno smanjiti potrošnju energije i zagađenje okoliša.
Opšti proces obrade pjene je: pjenjenje → nanošenje pjene → pjena koja se brzo lomi i upija tkanina → sušenje → (pečenje) → naknadna obrada.
3.1 određivanje veličine pene
Dimenzioniranje pjene je nova tehnologija dimenzioniranja osnove sa pjenom kao medijom. Dimenzioniranje osnovne pjene je korištenje veličine koja može proizvesti pjenu za ravnomjernu distribuciju po osnovi. Kada veličina pjene koja je zalijepljena za osnovu prođe kroz valjak za dimenzioniranje, pjena će se slomiti na točki kotrljanja, plin će se preliti, a veličina će se zalijepiti za osnovu, tako da se osnova može tkati. Tehnologiju dimenzioniranja pjene karakterizira niska potrošnja energije i velika brzina, što može uštedjeti mnogo vode za obradu, smanjiti ispuštanje kanalizacije i pritisak na tretman otpadnih voda. Novi proces dimenzioniranja pjene privlači sve više pažnje zbog svojih prednosti niske apsorpcije tekućine, dobre uštede energije, velike brzine, manje dlakavosti, manje petljanja i manjeg krvarenja boje. Glavna razlika između dimenzioniranja pjene i običnog dimenzioniranja je u tome što se kod običnog dimenzioniranja veličina otapa ili raspršuje u vodi, a veličina se prenosi na tkaninu s vodom kao medijem; U procesu dimenzioniranja pjene, pjena (vazduh i voda) je prijenosni medij.
3.2 bojenje pjenom
Bojenje pjenom kao nova tehnologija obrade koja štedi energiju i vodu postepeno je cijenjena. Pjena nastaje tečnim filmom koji okružuje plin. To je mikro mjehurasti agregat formiran od velike količine plina dispergiranog u maloj količini tekućine, izolirani jedan od drugog tečnim filmom, i ima određeni geometrijski oblik. To je mali višefazni, viskozan i nestabilan sistem. Korištenje metode bojenja pjenom za bojenje suspenzije boje u posudi može učiniti suspenziju ravnomjerno raspoređenom i poboljšati performanse bojenja u obliku suspenzije. Agensi za pjenjenje su općenito površinski aktivni sastojci koji ne samo da mogu pjeniti, već imaju i disperzivni učinak. Upoređujući bojenje pjenom sa konvencionalnim bojenjem, može se otkriti da prvo daje tkanini bolju ravnost. Upoređujući bojenje suspenzije korištenjem ove dvije metode, utvrđeno je da su postojanost tkanine na trljanje, postojanost na znojenje, postojanost na pranje i otpornost na sunce u osnovi iste.
Bojenje pjenom može smanjiti količinu vode i raznih pomoćnih tvari, a u skladu s tim se može smanjiti i količina otpadne vode od bojenja, što može smanjiti zagađenje okoliša. Istovremeno, može skratiti vrijeme obrade, poboljšati površinsku boju tkanine i smanjiti migraciju boje. Međutim, zbog karakteristika boja, ujednačenosti nanošenja pjene i stabilnosti pjene, loša kontrola procesa bojenja pjene će uzrokovati probleme s ravnomjernošću.
Cowint je najveća tvornica DTF filmova u Kini






























